devojka konzumira suplement

Suplementi za energiju i koncentraciju, šta pomaže tokom radnog dana

Holističko zdravlje

Ako tokom radnog dana osećate pad koncentracije, sporije razmišljate, teže završavate zadatke ili posežete za još jednom kafom već pre podneva, suplementi za energiju i koncentraciju mogu biti korisni u određenim situacijama.

Najviše dokaza postoji za kofein, kombinaciju kofeina i L-teanina, određene oblike magnezijuma kod osoba sa nedovoljnim unosom, vitamine B grupe kada postoji deficit i kreatin u uslovima mentalnog zamora.

Sa druge strane, nijedan suplement ne može da nadoknadi hroničan nedostatak sna, lošu ishranu ili konstantan stres.

Važno je da razlikujete prolazan umor od problema koji traje nedeljama ili mesecima. Ako je iscrpljenost stalno prisutna, potrebno je potražiti uzrok, a ne samo tražiti način da se simptomi prikriju.

Kako izabrati suplement prema problemu koji imate

devojka drži kutiju sa suplementima u ruci
Pametno biranje suplemenata zavisi od konkretnog problema, a ne od količine proizvoda – shutterstock.com

Jedna od najčešćih grešaka jeste kupovina više proizvoda odjednom bez jasnog razloga. Takav pristup često otežava procenu da li nešto zaista pomaže.

Korisnije je krenuti od problema koji želite da rešite.

Situacija Šta se najčešće razmatra Nivo naučne podrške
Pospanost tokom rada Kofein Visok
Fokus uz manju nervozu Kofein + L-teanin Umeren do visok
Nedovoljan unos magnezijuma Magnezijum Umeren
Mentalni zamor Kreatin Umeren
Nizak unos ribe Omega-3 Umeren
Stres i subjektivni umor Rodiola Ograničen do umeren

Tabela ne predstavlja preporuku za samostalno lečenje. Ona pokazuje gde trenutno postoji najviše istraživanja i u kojim situacijama se određeni suplementi najčešće razmatraju.

Magnezijum i proizvodnja energije na ćelijskom nivou

Magnezijum učestvuje u stotinama biohemijskih procesa u organizmu, uključujući stvaranje ATP-a, molekula koji ćelije koriste kao izvor energije. Zbog toga se često nalazi među prvim suplementima koje ljudi razmatraju kada žele više energije tokom dana.

Jedan od oblika koji privlači pažnju jeste magnezijum malat. Ovaj oblik kombinuje magnezijum i jabučnu kiselinu, jedinjenje koje učestvuje u Krebsovom ciklusu, nizu reakcija kroz koje organizam proizvodi energiju iz hrane. Zbog toga se često preporučuje osobama koje žele podršku energetskom metabolizmu tokom radnog dana.

Postoje i drugi oblici magnezijuma sa različitim karakteristikama:

Oblik magnezijuma Najčešća primena
Malat Energija i dnevna upotreba
Bisglicinat Večernja upotreba i opuštanje
Citrat Podrška varenju
Taurat Podrška kardiovaskularnom sistemu

Važno je naglasiti da koristi od suplementacije uglavnom imaju osobe koje ne unose dovoljno magnezijuma kroz ishranu ili imaju povećane potrebe.

Kofein ostaje najistraženiji saveznik fokusa

prikaz nekoliko suplemenata na stolu
Kofein poboljšava budnost i fokus, a u kombinaciji sa L-teaninom deluje stabilnije i smanjuje nervozu – shutterstock.com

Kada govorimo o suplementima za koncentraciju, kofein je i dalje među najistraženijim supstancama. Njegov efekat zasniva se na blokiranju adenozina, jedinjenja koje doprinosi osećaju pospanosti.

Zbog toga mnogi ljudi osećaju veću budnost, brže reagovanje i bolju koncentraciju nakon unosa kofeina. Međutim, količina igra veliku ulogu. Premala doza često nema efekat, dok prevelika može izazvati nervozu, ubrzan rad srca i pad koncentracije.

Sistematski pregled objavljen 2021. godine navodi da kofein može doprineti budnosti, pažnji i određenim aspektima kognitivnih performansi.

Nije neobično da ljudi nakon više šoljica kafe tokom dana imaju utisak da su budni, a istovremeno prave više grešaka. Zato veća količina ne znači automatski i bolji fokus.

L-teanin i kofein – kombinacija koju istraživanja često izdvajaju

Poslednjih godina sve više pažnje privlači kombinacija kofeina i L-teanina. L-teanin je aminokiselina prisutna u zelenom čaju i poznata je po tome što ne izaziva pospanost, ali može doprineti osećaju smirenije koncentracije.

Istraživanja pokazuju da kombinacija ove dve supstance može imati povoljniji efekat na pažnju nego svaka pojedinačno. Kod nekih osoba to znači manje nervoze i stabilniji osećaj fokusa tokom rada.

Da li ste znali?

U jednoj kontrolisanoj studiji kombinacija 97 mg L-teanina i 40 mg kofeina poboljšala je tačnost tokom zahtevnih kognitivnih zadataka i povećala subjektivni osećaj budnosti.

To ne znači da će efekat biti isti kod svih ljudi. Osetljivost na kofein razlikuje se od osobe do osobe, pa je važno proceniti sopstvenu toleranciju pre povećavanja doze.

Vitamini B grupe – važni, ali ne za svakoga

Na internetu se često može pročitati da su vitamini B kompleksa rešenje za umor i iscrpljenost. Istina je nešto nijansiranija.

Vitamini B grupe učestvuju u procesima oslobađanja energije iz hrane i neophodni su za normalan rad nervnog sistema. Međutim, ako nemate njihov nedostatak, dodatni unos ne mora automatski dovesti do većeg nivoa energije.

Posebno je važno obratiti pažnju na:

  • vitamin B12
  • vitamin B6
  • folate
  • vitamin B1

Kod osoba koje imaju deficit, korekcija nivoa može dovesti do značajnog poboljšanja energije i mentalnih performansi. Kod osoba sa urednim vrednostima efekat je uglavnom skromniji.

Zbog toga je u nekim situacijama korisnije uraditi laboratorijske analize nego nasumično kupovati više različitih preparata u isto vreme.

Kreatin nije rezervisan samo za teretanu

Kada se pomene kreatin, većina ljudi prvo pomisli na sportiste. Ipak, poslednjih godina sve više istraživanja ispituje njegov potencijalni uticaj na mozak i kognitivne funkcije.

Mozak koristi značajne količine energije, a kreatin učestvuje u sistemima koji omogućavaju njenu bržu dostupnost ćelijama. Zbog toga se istražuje njegov uticaj na pamćenje, mentalni zamor i sposobnost rešavanja zadataka.

Sistematski pregled objavljen u časopisu Nutrients navodi da kreatin može imati pozitivan efekat na kratkoročno pamćenje i određene aspekte zaključivanja, mada rezultati nisu jednako izraženi kod svih grupa ispitanika.

Noviji pregled literature ukazuje da kreatin može biti posebno interesantan u situacijama mentalnog zamora, nedostatka sna ili povećanog kognitivnog opterećenja.

Za mnoge kancelarijske radnike to predstavlja zanimljivo područje koje nauka i dalje aktivno istražuje.

Omega-3 masne kiseline i rad mozga

Omega-3 masne kiseline na stolu
Omega-3 i adaptogeni mogu podržati mozak, ali njihovi efekti su uglavnom dugoročni i blagi – shutterstock.com

Omega-3 masne kiseline se najčešće povezuju sa zdravljem srca, ali njihov značaj za mozak ne treba zanemariti. Posebno se izdvaja DHA, masna kiselina koja se nalazi u velikim količinama u nervnom tkivu.

Kada se govori o suplementima za koncentraciju, omega-3 nije među supstancama koje daju brz efekat kao kofein. Njihova uloga je drugačija. Istraživanja uglavnom ispituju dugoročan uticaj na kognitivne funkcije, pamćenje i mentalne performanse.

Studije pokazuju da suplementacija može imati skroman pozitivan efekat na određene aspekte kognitivnih funkcija, posebno kod osoba sa nižim unosom omega-3 masnih kiselina kroz ishranu. Istovremeno, rezultati nisu potpuno ujednačeni i ne pokazuju sva istraživanja isti stepen koristi.

Ako retko jedete masnu ribu poput skuše, sardine ili lososa, omega-3 može biti jedna od opcija koju vredi razmotriti zajedno sa stručnim savetom.

Adaptogeni – zanimljivo područje koje nauka još istražuje

Poslednjih godina sve više pažnje privlače adaptogene biljke poput rodiole, ženšena i ašvagande. Njihova popularnost uglavnom dolazi od tvrdnji da pomažu organizmu da se bolje nosi sa stresom i mentalnim opterećenjem.

Kod rodiole postoji određeni broj studija koje ukazuju na moguće smanjenje mentalnog zamora i poboljšanje radne sposobnosti pod stresom. Ipak, kvalitet dokaza i dalje nije na nivou na kojem se nalaze kofein ili pojedini nutrijenti.

Pregled objavljen 2024. godine navodi da su u pojedinim studijama Rhodiola rosea i Ginkgo biloba pokazali pozitivne efekte na mentalni umor i određene aspekte kognitivnih funkcija, ali da su potrebna dodatna istraživanja.

Zbog toga adaptogene treba posmatrati kao oblast u razvoju, a ne kao provereno rešenje za svakoga.

Umor nije uvek posledica nedostatka vitamina

Mnogi ljudi pretpostavljaju da osećaj umora automatski znači nedostatak vitamina. U stvarnosti, uzrok može biti veoma različit.

Kod pojedinih osoba problem je nedostatak sna. Kod drugih je prisutan manjak gvožđa, vitamina B12 ili vitamina D. Nekada se iza hroničnog umora nalaze poremećaji rada štitne žlezde, insulinska rezistencija ili druga zdravstvena stanja.

Zbog toga suplementi za energiju i koncentraciju daju najbolje rezultate kada se koriste ciljano, nakon procene stvarnih potreba organizma.

Ako se umor javlja svakodnevno, traje nedeljama i ne prolazi nakon odmora, tada je korisnije razgovarati sa lekarom i uraditi osnovne analize nego nasumično menjati preparate.

Takav pristup obično štedi vreme, novac i smanjuje mogućnost da se previdi važan zdravstveni problem.

Nekoliko praktičnih saveta koji imaju efekta

suplementacija na stolu
Zdrave navike i dobar san često daju bolje rezultate od samih suplemenata – shutterstock.com

Kada se priča o energiji tokom dana, suplementi uglavnom dobijaju najviše pažnje. Ipak, istraživanja dosledno pokazuju da osnovne navike imaju veliki uticaj na mentalne performanse.

Pre nego što procenite da li vam suplement pomaže, pokušajte da obratite pažnju na sledeće:

  • unosite dovoljno tečnosti tokom dana
  • ustanite od stola na nekoliko minuta svakog sata
  • obezbedite redovan doručak ili prvi obrok
  • ograničite kofein u kasnim popodnevnim satima
  • pokušajte da spavate približno isto vreme svake noći

Kod velikog broja ljudi upravo kombinacija ovih navika i pažljivo odabranog suplementa daje bolje rezultate nego oslanjanje samo na jedan preparat.

Zaključak

Kada govorimo o suplementima za energiju i koncentraciju, najviše dokaza trenutno postoji za kofein, kombinaciju kofeina i L-teanina, određene oblike magnezijuma kod osoba sa povećanim potrebama, vitamine B grupe u slučaju deficita i kreatin u specifičnim situacijama mentalnog zamora.

Omega-3 i pojedini adaptogeni mogu biti korisni nekim osobama, ali njihovi efekti uglavnom nisu trenutni.

Najbolje rezultate obično postižu oni koji su prvo sredili san, ishranu i svakodnevne navike, a zatim pažljivo birali suplement koji odgovara njihovim stvarnim potrebama.

Često postavljana pitanja

1. Da li suplementi za koncentraciju mogu da utiču na kvalitet sna?
Da. Neki preparati koji sadrže kofein, guaranu ili druge stimulanse mogu otežati uspavljivanje ako se uzimaju kasnije tokom dana. Vreme uzimanja često je podjednako važno kao i sam sastav proizvoda.
2. Da li postoji razlika između kapsula, praška i tečnih suplemenata?
U mnogim slučajevima razlika nije presudna. Mnogo važniji su oblik aktivne supstance, doza i kvalitet proizvoda nego sama forma u kojoj se suplement nalazi.
3. Koliko dugo može da prođe dok se primeti efekat suplementacije?
To zavisi od vrste suplementa. Kofein deluje relativno brzo, dok se efekti pojedinih nutrijenata ili masnih kiselina uglavnom procenjuju nakon više nedelja redovne upotrebe.
4. Da li godine starosti utiču na izbor suplementa?
Da. Potrebe osobe od 25 i 65 godina nisu iste. Starije osobe češće imaju specifične nutritivne nedostatke, koriste više lekova i zbog toga bi izbor suplementa trebalo dodatno prilagoditi.
5. Da li je korisno praviti pauze tokom duže suplementacije?
Kod pojedinih preparata takva praksa se koristi kako bi se procenilo da li i dalje postoji potreba za suplementacijom. Učestalost i trajanje pauze zavise od vrste suplementa i individualnih okolnosti.