Muškarac drži donji deo leđa zbog bola u lumbalnom delu.

Bol u donjem delu leđa od dugog sedenja: uzroci i šta zaista pomaže

Fizičko zdravlje

Ako Vas donji deo leđa zaboli posle nekoliko sati za računarom, prvo rešenje obično nije mirovanje. Više koristi donose češće ustajanje, kratka šetnja, promena položaja i radno mesto koje Vas ne primorava da ceo dan provedete na stolici.

Kao medicinska sestra na fizijatriji, takve tegobe viđam gotovo svakodnevno. Nekada su pacijenti bol u leđima povezivali sa teškim fizičkim poslom. Danas veoma često ispred mene sedi neko ko radi za računarom. Nije se povredio. Ne podiže teret. Samo se vrlo malo kreće.

Zato bol u leđima s razlogom možemo da svrstamo među tegobe 21. veka. Posao je sve više vezan za ekran, a telo je sve duže u istom položaju. Holandski zdravstveni portal Thuisarts kod bola u donjem delu leđa savetuje upravo suprotno: ostanite aktivni i nemojte dugo sedeti bez promene položaja.

Zašto Vas leđa bole kada dugo sedite?


Kod velikog broja pacijenata bol ne počne naglo. Prvo se javi osećaj ukočenosti posle posla. Zatim počnete češće da menjate položaj na stolici. Posle nekog vremena primetite da Vas donji deo leđa boli već sredinom radnog dana.

Dugo sedenje ostavlja malo prostora za prirodan pokret. Posebno je nezgodno ako satima ostajete u položaju koji Vam ne odgovara.

Švedska agencija za radnu sredinu upozorava da dugo sedenje bez dovoljno pauza može da dovede do tegoba. Kao važno rešenje navodi promenu između sedenja, stajanja i kretanja.

Zato pacijentima često kažem da ne čekaju da ih leđa podsete da treba da ustanu.

Koliko često treba da ustanete?

Muškarac ustaje od radnog stola i isteže donji deo leđa tokom kratke pauze od sedenja.
Kratke pauze, ustajanje i promena položaja mogu pomoći da se prekine dugo sedenje tokom radnog dana.

Ne morate svakih pola sata da pravite veliku pauzu. Dovoljno je da redovno prekinete sedenje.

Možete da:

  • ustanete dok telefonirate;
  • odete po vodu;
  • nekoliko minuta hodate;
  • deo posla završite na nogama;
  • promenite položaj čim osetite ukočenost.

Holandski Thuisarts čak savetuje da posle oko 15 minuta sedenja kratko ustanete, prošetate ili uradite jednostavnu vežbu ako već imate bol u donjem delu leđa.

Ne morate taj savet da pratite sa štopericom. Poenta je da dva ili tri sata ne prođu bez ustajanja.

Redovno kretanje ima širu korist za zdravlje. Na Medico Balansu već smo pisali o tome koliko svakodnevna aktivnost znači i kod kontrole povišenog krvnog pritiska.

Dobro podešen sto može mnogo da promeni


Ponekad vidim ljude koji su kupili kvalitetnu stolicu, ali i dalje sede osam sati bez prekida. Problem tada nije samo u stolici.

Belgijska Federalna služba za zapošljavanje navodi bol u leđima i previše vremena provedenog sedeći među rizicima rada za računarom kod kuće.

U savetima za uređenje radnog mesta posebno izdvaja sto čija visina može da se prilagodi korisniku.

Tu stolovi podesive visine iz Modrulj ponude imaju smisla. Omogućavaju da deo posla obavite sedeći, a zatim podignete radnu površinu i nastavite na nogama.

Nemojte, međutim, očekivati da će sam sto rešiti bol. Ako ga podesite jednom i osam sati ostanete u istom položaju, izgubili ste njegovu glavnu prednost.

Da li treba da mirujete kada leđa već bole?

Ljudi različitih godina šetaju i provode vreme u gradskom parku.
Redovna šetnja i svakodnevno kretanje mogu pomoći da se prekine dugo sedenje i smanji ukočenost.

Kod uobičajenog bola u donjem delu leđa dug odmor u krevetu uglavnom nije ono što želite.

Holandski lekarski vodič savetuje nastavak normalnih dnevnih aktivnosti koliko bol dozvoljava. Hodanje je sasvim dobar početak.

Na odeljenju često vidim isti obrazac. Čoveka zabole leđa, pa se uplaši da će pokret nešto dodatno pokvariti. Počne manje da hoda. Više leži. Još duže sedi.

Kod blažih tegoba obično je korisnije da se postepeno vratite normalnom kretanju.

Ako tražite dodatne načine za kontrolu bola, možete pročitati i tekst o tome kako se akupunktura koristi kod bolnih stanja. Kod upornog bola izbor terapije ipak treba uskladiti sa lekarom ili fizioterapeutom.

Ne zanemarujte ni stres tokom radnog dana

Bol u leđima ponekad dolazi u periodu kada se spoje dugo sedenje, malo sna i naporan posao.

Stres može da utiče na to kako doživljavamo bol. Holandski lekarski portal navodi da misli, osećanja i svakodnevno ponašanje mogu da utiču na bol koji osećamo.

Ako uz fizičku napetost imate stalnu zabrinutost, probleme sa snom ili osećaj da Vas posao ne pušta ni posle radnog vremena, koristan može biti i tekst o stresu, anksioznosti i psihoterapiji.

Umor tokom dugog radnog dana takođe često vodi ka još manje kretanja. O uzrocima pada energije i koncentracije možete više pročitati u tekstu o energiji i koncentraciji tokom radnog dana.

Kada bol ipak treba proveriti?


Bol posle dugog sedenja često se smiri uz više kretanja i bolju organizaciju radnog mesta. Ipak, ne treba svaki bol automatski pripisati stolici.

Odmah se javite lekaru ako uz bol u leđima ne možete da kontrolišete mokrenje ili stolicu, ako izgubite osećaj u predelu genitalija ili ako se naglo javi slabost u nozi. Takve znake Thuisarts navodi kao razlog za hitnu procenu.

Pregled ima smisla i kada bol traje nedeljama bez poboljšanja ili Vas sve više ograničava.

Za većinu ljudi koji dugo rade za računarom prvi korak je ipak jednostavan: nemojte provesti radni dan prikovani za stolicu. Ustanite pre nego što Vas leđa nateraju na to.